Dušik je ključan za rast biljaka, kao jedan od glavnih gradivnih blokova proteina. Važan je za proizvodnju biomase, kao i za proizvodnju plodova – maksimiziranjem fotosintetske asimilacije donosi visoke prinose jagoda.
Grafikon: Utjecaj količine primijenjenog dušika na prinos jagoda
Tijekom razdoblja brzog rasta, listovi s nedostatkom dušika ostaju mali te postanu blijedozeleni ili žuti. S druge strane, prevelika količina dušika može dovesti do pretjeranog rasta listova, koji postanu preveliki u odnosu na ostatak biljke; također, previše dušika može proizvesti previše izdanaka i premalo cvjetova. Jagode su veoma osjetljive na preveliku količinu N, pa doziranje dušika treba biti precizno i uravnoteženo s drugim hranjivima. Ukupna količina potrebnog dušika ovisi o vrsti i sustavu uzgoja.
Izuzetno je važno da primjena dušika bude pravovremena, i programi gnojidbe trebaju biti isplanirani tako da se osigura dovoljan rast listova i dobro zametanje plodova bez stvaranja problema koji bi se mogli pojaviti za vrijeme intenzivnog rasta plodova ili u berbi. Ako jagode uzgajate na otvorenom, primjenu dušika potrebno je obaviti u jesen, ali i u rano proljeće, kako bi se biljke osnažile te poboljšala proizvodnja plodova.
Primjene dušika moraju biti usklađene s očekivanim ispuštanjem N iz organskih tvari dodanih u tlo u okviru priprema za sadnju jagoda.
Podaci o apsorpciji potvrđuju da je za jednu tonu jagoda potrebno 3-3,5 kg dušika.
Grafikon: Apsorpcija makrohranjiva kod jagoda
Apsorpcija dušika raste tijekom faze vegetativnog rasta i dostiže vrhunac neposredno prije početka zriobe.
Grafikon: Apsorpcija makrohranjiva u jagodama
Višegodišnji sustavi mogu iskorištavati rezerve dušika koji se, tijekom dvije ili tri godine uzgoja, uslijed proljetne remobilizacije akumulirao u korijenovu vratu i korijenima. Jednogodišnji sustav uzgoja u pravilu traži primjenu veće količine dušika od višegodišnjeg sustava.
Grafikon: Utjecaj jesenske i proljetne primjene dušika na prinos jagoda
Jesenska primjena dušika nije dovoljna za dobivanje maksimalnih prinosa. Proljetna primjena dušika od ključne je važnosti za postizanje maksimalnog prinosa, ali ni njezin učinak neće biti potpun u slučaju nedovoljne količine dušika u jesenskoj primjeni.
Grafikon: Utjecaj dušika na prinos jagoda
Pri uzgoju jagoda u sustavima intenzivne kultivacije tla - gdje se u pravilu koriste laganija tla, podložna ispiranju, a biljke imaju i pliće korijene nego u drugim uvjetima – preporučuje se primjena dušika u više navrata. Pritom, iskorištenost dušika bit će veća ako ga primijenite fertirigacijom, a ne širom.
Grafikon: Utjecaj primijenjene količine dušika na prinos i kvalitetu
Ujednačeno niža količina N primijenjena fertirigacijom imat će znatno bolji učinak od primjene N širom u jednoj gnojidbi.
Jagodama je fosfor potreban u razmjerno malim količinima, ali nedostatak u fazi zametanja cvjetnih pupova dovest će do smanjenog broja pupoljaka i manjeg prinosa.
Grafikon: Utjecaj fosfora na prinos jagoda
Pri uzgoju na otvorenom, fosfor se primjenjuje u zonu korijena prije sadnje, a u hidroponskim sustavima daje se biljkama u fazi ranog razvoja i zametanja plodova.
Kalij i magnezij potrebni su u velikom broju procesa u biljkama te će nedostatak bilo kojeg od ta dva hranjiva imati ograničavajući utjecaj na prinos.
Grafikon: Utjecaj kalija i magnezija na prinos
Silicij pomaže povećanju prinosa, a njegova primjena u razdoblju od formiranja vriježa do berbe malo je efikasnija od metode u kojoj ga se primjenjuje od cvjetanja nadalje.
Grafikon: Utjecaj silicija na prinos jagoda