Na količinu prinosa kukuruza može utjecati velik broj čimbenika, a uzgajivač nad mnogima može imati kontrolu, ovisno o klimatskim uvjetima i vrsti tla. Precizno uravnotežen program ishrane od ključne je važnosti za ostvarivanje maksimalnog prinosa.
Na prinos kukuruza u zrnu utječu ista hranjiva kao i kod silažnog kukuruza, no ta dva tipa razlikuju se u iznošenju hranjiva, pa to treba imati na umu prilikom planiranja ishrane sljedećih usjeva.
Dušik je veoma važan za ostvarivanje visokih prinosa kukuruza. Pospješuje rast i razvoj, te treba stalno biti dostupan biljkama. Važan je za izgradnju i održavanje zelenog biljnog pokrova, maksimiziranje fotosintetske asimilacije te u konačnici za maksimiziranje prinosa kukuruza u zrnu. Jednako važan je sumpor, bez kojega dušik ne može biti efikasno iskorišten.
Dušik je ključan za rast biljaka, kao jedna od gradivnih jedinica proteina. Najviši prinosi kukuruza u zrnu ostvaruju se uz primjenu dušika u rasponu između 200 i 250 kg/ha. Količine moraju biti dovoljno velike za postizanje maksimalnog rasta biljaka. Nedostatak dušika prouzročit će kraće klipove s manjim brojem zrna.
Grafikon: Utjecaj količine primijenjenog dušika na prinos kukuruza u zrnu
Grafikon: Utjecaj sumpora i dušika na prinos kukuruza u zrnu
Fosfor je prije svega važan za razvoj korijena i dobro zasnivanje usjeva. Zasnivanje usjeva zasađenih u hladnom ili vlažnom tlu često je usporeno, a fosfor je često ograničavajući čimbenik. Slično je i kod suhog tla, u kojem je dostupnost fosfora također ograničena.
Istraživanja u tlu s niskim indeksom P pokazala su kako primjena P2O5 u količini do 150 kg/ha donosi povećanje prinosa. Međutim, čak i za tla s visokim indeksom P potrebna je startna primjena P2O5 – oko 20 kg/ha - kako bi se postigao povećani prinos.
Grafikon: Utjecaj fosfora na prinos kukuruza u zrnu
Folijarna primjena fosfora najbolji je način za nadoknađivanje nedostatka hranjiva u ranoj fazi, a pomoći će i poboljšanom razvoju korijenskog sustava za podršku kasnijem rastu.
Istraživanja su pokazala da biljke kukuruza koje rastu u hladnom i/ili kiselom tlu s manjkom fosfora koriste dvostruko više površinski primijenjenog fosfora od kontrolnih biljaka u kojima nema nedostatka hranjiva; znatno više fosfora je premješteno iz listova, prije svega u korijene, čime se maksimalno pojačava rani razvoj korijena.
Poput dušika, i kalij pojačava razvoj usjeva, te je rastućim biljkama potreban u velikim količinama. Primjena kalija treba biti uravnotežena s primjenom dušika. Dobro odmjerena prihrana kalijem znatno će smanjiti štete od mraza i polijeganje. Kalij je osobito važan za zatvaranje puči, a nedostatak tog hranjiva rezultira gubitkom vode u biljci.
Grafikon: Utjecaj kalija na prinos i kvalitetu zrna
Magnezij je središnja komponenta molekule klorofila, povezan s četiri atoma dušika pirolskih prstena. Razina magnezija zato je važna radi održavanja zelenog biljnog pokrova.
Pored zelenila biljnog pokrova, važno je i održavanje njegove strukture i arhitekture, kako bi biljke najefikasnije primale svjetlost i pretvarale je u prinos.
Grafikon: Utjecaj magnezija na prinos kukuruza u zrnu
Dobro uravnotežen program ishrane biljaka od ključne je važnosti za postizanje maksimalnog prinosa. Sva mikrohranjiva su neophodna, a manjak bilo kojeg mikrohranjiva može ograničiti razvojne procese i u konačnici smanjiti prinos kukuruza.
Bor ima funkciju u procesima izduživanja stanica i razvoja peludnih cijevi, dakle izravno utječe na broj zrna. Nedostatak bora može prouzročiti smanjeni broj zrna, odnosno klipove kojima nedostaju zrna. Folijarna primjena bora - ili primjena u tlu – za vrijeme produžnog rasta stabljika doprinijet će povećanju prinosa kukuruza u zrnu.
Grafikon: Utjecaj folijarnog bora na prinos kukuruza u zrnu
Biljke kukuruza osjetljive su na nedostatak bakra, a najveća potreba za tim elementom je u fazi generativnog rasta. U usporedbi s drugim mikrohranjivima, bakar je potreban biljkama u razmjerno malim količinama, a iznošenje u žetvi vrlo je malo.
Grafikon: Utjecaj predsjetvenog tretmana bakrom na prinos kukuruza u zrnu
Mangan izravno utječe na razvoj i rast biljaka. Sudjeluje u proizvodnji klorofila i fotosintezi, te kao katalizator u brojnim procesima rasta unutar biljke, uključujući metabolizam i sintezu proteina. Mangan se najviše akumulira u listovima i stabljikama – više od svakog drugo mikrohranjiva. Apsorpcija je postupna, posebno u vrijeme vegetativnog rasta. Može ga se primijeniti folijarno ili u tlu.
Grafikon: Utjecaj mangana na prinos kukuruza u zrnu
Cink je važan za održavanje fotosintetske aktivnosti.
Grafikon: Utjecaj folijarnog cinka na prinos kukuruza u zrnu