Izgradnja biljnog pokrova započinje odlukama po pitanju optimalnog broja biljaka i pripreme tla kako bi se postigla struktura koja omogućuje brzo i ujednačeno klijanje i nicanje. Zasnivanje se može poboljšati gnojidbom u vrijeme sjetve, čime se biljkama osigurava dostupnost glavnih hranjiva, te uklanjanjem korova kroz pravovremenu primjenu herbicida.
Ispitivanja su pokazala kako je presretanje svjetla optimizirano pri indeksu zelene površine između 3 i 4, međutim, struktura biljnog pokrova ove kulture važna je za optimiziranje brzine fotosinteze. Dijelovi biljke imaju različite fotosintetske potencijale – u listovima se akumulira najviše suhe tvari, a u stabljikama najmanje. Stoga je važno postići indeks zelene površine između 3 i 4, kao i točan omjer listova i stabljika kako bi se postiglo najefikasnije korištenje presretnute svjetlosti.
U slučaju prevelike gustoće biljnog pokrova, doći će do smanjenja broja listova po biljci, a smanjit će se i prodiranje svjetla do listova i donjih komuški, zbog čega je moguće propadanje zrna u komuškama. Komuške koje se prve formiraju na terminalnom racemu imaju najveći potencijal prinosa, no s druge strane velika je vjerojatnost njihova propadanja ako dođe do zasjenjivanja, što može imati velik utjecaj na prinos. Kod gustih biljnih pokriva povećava se mogućnost deformacije, jer su stabljike tanje i slabije. A polijeganje može ozbiljno utjecati na prinos, s mogućim gubicima čak do 30%.
Reakcija prinosa na sumpor pri različitim količinama primjenjenog dušika
Kako biste osigurali kontinuirani razvoj biljnog pokrova do proljeća, potrebno je prihraniti biljke hranjivim tvarima u skladu s njihovim potrebama. Dušik i sumpor posebno su važni, jer nakon što tlo postane hladno i vlažno, u njemu se smanjuje dostupnost fosfata. Pored toga, biljkama je osobito potreban i kalij, koji je neophodan za održavanje strukture biljnog pokrova i protok hranjivih tvari kroz biljke.
Tijekom jeseni i proljeća korijeni i izdanci brzo rastu, a zbog maksimalne podjele stanica biljke trebaju velike količine bora i kalcija. Mangan i molibden također su važni, za osiguravanje efikasnog korištenja dušika, odnosno metabolizma dušika unutar biljke. U slučaju slabog metabolizma dušika može doći do nakupljanja nitrata u listovima, a to može postati izvor hrane za invazivne bolesti.
Najveće dnevne potrebe za hranjivima javljaju se kada započne puno proširivanje biljnog pokrova, između 150 i 180 dana nakon sjetve.
Proljetna primjena dušika ima ključni utjecaj na veličinu i strukturu biljnog pokrova. Za svaku jedinicu zelenog lišća uljana repica treba apsorbirati 50 kg N po hektaru – na primjer, za ostvarenje indeksa zelene površine u vrijednosti 3,5 urod treba apsorbirati 175 kg N/ha.
Navedena brojka nešto je manja od količina koje se standardno preporučuju na temelju rezultata ispitivanja, koja pokazuju iskorištenost dušika od otprilike 65%, kao posljedicu faktora kao što su loša struktura tla, vodni stres ili oštećeni korijenski sustav.
Yara je razvila dva alata za izračunavanje optimalne količine dušika: aplikaciju za pametne telefone pod nazivom Yara Image-IT, te Yara N-Sensor za potpunu kalibraciju.